Interakcija

Svako dete se rađa sa kapacitetima određenog oblika socijalnog ponašanja kojim traži brigu od majke i zauzvrat dobija negu i zaštitu, a tako i model ponašanja sa drugim ljudima.

PREKOMERNO PLAKANJE

Ako plakanje traje više od 3 sata od 24h, minimum 3 dana nedeljno i traje bar 3 nedelje, smatra se da je prekomerno i da utiče na spavanje, hranjenje i na interakciju majke sa detetom .

Read more

POBUĐENOST – Uzbuđenje

Stanje pobuđenosti je sposobnost deteta da održava budnost i pravi tranzicije između različitih stanja, pospanosti/spavanja i pune budnosti. Upravljanje svojom pobuđenošću, spremnost da se pokrene na akciju, da se na nešto obrati pažnja, “da pazimo na času”, omogućava detetu da uči. To se formira u detinjstvu, ne može da se nauči u odraslom dobu.

Read more

PROPRIOCEPTIVNI SISTEM – Čulo pozicije i pokreta

Propriocepcija omogućava razvoj telesne šeme ili fizičkog doživljaja sebe, osnova je razvoja motorne kontrole, obezbeđuje planiranje i tačnost izvođenja pokreta, doprinosi razvoju senzomotorike.

Read more

VESTIBULARNI SISTEM – Čulo ravnoteže

Vestibularni sistem registruje brzinu, snagu i pravac kružnog kretanja glave, osetljiv je na silu gravitacije (reguliše kretanje suprotno sili zemljine teže) i linearno kretanje (ubrzavanje i usporavanje). Različite vrste kretanja pružaju različite vrste vestibularne stmulacije, a sve su one važne za optimalno funkcionisanje vestibularnog sistema.

Read more

TAKTILNI SISTEM – Čulo dodira

Koža kao najveći čulni organ neprestano prenosi informacije iz okruženja, senzibiliše telo i razvija sposobnost čulnih doživljaja. Još u stomaku beba procenjuje kvalitet senzacja koje prima putem dodira i u početku ih kvalifikuje kao „prijatne“ i „neprijatne“.

Read more

POREMEĆAJI SPAVANJA – Terapijski pristup

Spavanja je fiziološki proces i određen biološkim satom i hormonskim reakcijama. Kada je dete previše umorno i pokušava da zaspi, dolazi do hemijske reakcije.

Read more

TEŠKOĆE U SAMOREGULACJI U NAJRANIJEM UZRASTU

Bebe se rađaju sa sposobnošću da razviju funkciju samoregulacije kroz interakciju sa roditeljima/starateljima. Taj razvoj se odvija u prve tri godine života pod uticajem bioloških i faktora okruženja. Sva deca prolaze kroz iste faze fizičkog, emocionalnog, intelektualnog i socijalnog razvoja ali različitim tempom. Razvojem određenih veština dete postaje spremno da pređe u narednu fazu. Kako […]

Read more

Senzorna integracija i TRUDNOĆA

Pri normalnom funkcionisanju organizma majke i fetusa, već u trećem mesecu intrauterino se javlja kod deteta osećaj “zadovoljstva” i “nezadovoljstva”, s tim što osećaj zadovoljstva želi da ponovi a nezadovoljstvo pokušava da izbegne. Istraživači pretpostavljaju da situacije kao što su glad ili žeđ do kojih dolazi zbog rasta i razvoja i koje doživljava kao neprijatnost, […]

Read more

RANA INTERAKCIJA – 4 stadijuma

I stadijum – Homeostatska kontrola Prvi zadatak beba je da dostignu kontrolu nad sistemima svog inputa i outputa. Bebe moraju biti slobodne da odbiju ali i da prime stimulanse a takođe i da kontrolišu sopstvena stanja i fiziološke sisteme. Da bi obratili pažnju na odrasle koji su u interakciji sa njima, odojčad moraju kontrolisati motornu […]

Read more

RANA INTERAKCIJA

Proučavanje interakcije – Posmatranje i analiza interakcija roditelj-odojče imaju prilično kratku istoriju. Sam pojam „interakcija“ prvi je upotrebio Boulbi u čuvenom tekstu The Nature of the Childs The to His Mother, objavljenom 1958 god. Po njegovom mišljenju, sisanje, vešanje, hvatanje, plakanje i osmehivanje su osnovni urođeni modaliteti interakcije i vezivanja za majku. Etološka posmatranja Naglasak […]

Read more